Arnika – Od biljnih vrsta nalazimo arniku (znanstveni naziv Arnica montana), koja je zaštićena ljekovita biljka. Stabljika arnike je žljezdasta i dlakava, s jednom cvjetnom glavicom, a može narasti do 70 cm. Listovi su s kratkim peteljkama. Pri branju arnike najbolje se voditi bojom i aromatičnim mirisom cvjetova arnike.
Borovnice - Stazama Pohorja čekaju vas puni grmovi borovnica koje vas zovu da ih kušate i uberete za slasne kolače. Borovnice rastu u malim grmovima visine do 30 cm. Nemaju miris, ali su svježe kiselkasto-slatkog okusa, a osušene su malo gorke.
Gljive – Gljivarenje je u posljednjih nekoliko godina postalo najpopularniji "sport" među općom populacijom naše lijepe domovine Slovenije. Ima ih i na pohorskim stazama, ali ne zaboravite – samo 2 kg po osobi. S rekreativnog aspekta branje gljiva je idealan oblik aktivnog odmora.
Sedovnikova lipa - To je najstarija stablo lipe, koju su navodno davno zasadili Turci i stoji na Sedovnikovoj farmi. Stara je oko 500 godina i ima opseg od 8 metara, a unutrašnjost joj je šuplja.
Brusnice – Pohorje sa svojom raznolikom florom i faunom predstavlja jedan od bisera slovenske prirode. To dokazuje i uvrštavanje Pohorja u mrežu posebnih europskih područja zaštite prirode Natura 2000.
Divlji pijetao (Ruševec) – Od zaštićenih vrsta najvitalnija populacija divljeg pijetla u Sloveniji živi u Koruškoj i Pohorju. Živi u mirnim, starim, prostranim, mješovitim i crnogoričnim šumama, uglavnom na nadmorskoj visini iznad 800 m.
Mravi - Veliki crveni mravi iz roda Formica važan su element u šumskoj biocenozi iu preventivnoj biološkoj zaštiti šuma. U šumi mogu biti stalno prisutni jer imaju dug životni vijek (ženke 15 do 25 godina, radilice 3 do 5 godina), a zbog društvenog načina života u velikim mravinjacima manje su ovisni o vremenskim i prehrambenim uvjetima.
Divlji zec - Glavni prostor za kunića je kultivirano polje, najbolje mu odgovara otvoreni ravni svijet. Kod nas, poljski kunić obitava do 1500 m nadmorske visine, a u svijetu i do 5000 m nadmorske visine, iako su najpovoljniji uvjeti za poljskog kunića do 500 m nadmorske visine.
Srna – Srne su jedna od najrasprostranjenijih životinjskih vrsta Pohorja. Karakteristika srndaća je da pase sedam sati, isto toliko preživa, odmara se još sedam sati, a samo tri sata čvrsto spava. To je jedina vrsta divljači papkara koja je rasprostranjena po cijelom Pohorju. Gustoća naseljenosti varira, ali osnovno je otkriće da brojnost opada s nadmorskom visinom.
Lisica - Lisica ima izduženo vitko tijelo, a na glavi vrlo fleksibilne šiljaste uši i usku šiljastu njušku s rijetkim dugim dlakama. Rep je dug i čupav, na kraju bijel. Živi u šumskim područjima, rijetko u planinama. Vrlo je vješta i brza. Hoda uglavnom noću i lovi plijen, tražeći otpad i strvinu. Živi pojedinačno, rjeđe u manjim skupinama, i to u zemlji, u jazbini, kojoj iskopa nekoliko izlaza.
Vjeverica – Rasprostranjena je uglavnom u mješovitim i crnogoričnim šumama. Živi uglavnom na drveću, ali ponekad i na tlu, gdje traži hranu. Ona je vješta penjačica. Najveći je šumski glodavac.
Kuna zlatica – kuna zlatica živi u svim vrstama šuma, sve do drvoreda u planinama. Aktivna je uglavnom noću i usamljena je životinja koja se hrani glodavcima, pticama, kukcima i šumskim plodovima.
Jazavac – To je naša najveća kuna. Glava mu je šiljata, a tijelo snažno i glomazno. Udovi su mišićavi, a kandže na prstima duge. Zimi napušta jazbinu čak i po dubokom snijegu i jakoj hladnoći.
Najveći leptir u Europi – Najveći leptir u Europi s promjerom od 15 cm i možete ga sresti noću na pohorskim stazama. Najveća je autohtona vrsta noćnog leptira u Europi.
